Obrazovanje i osposobljavanje u Europi: nejednakost je i dalje problem

monitor-2017-news

Objavljeni Pregled obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije za 2017. pokazuje da nacionalni obrazovni sustavi postaju uključiviji i učinkovitiji, no potvrđuje i da obrazovna postignuća učenika i studenata uvelike ovise o njihovoj socioekonomskoj pozadini.

Europska komisija podupire države članice u osiguravanju učinkovitosti njihovih obrazovnih sustava, a važan dio tog rada čine podaci prikupljeni u pregledu obrazovanja i osposobljavanja koji se objavljuje jednom godišnje. Najnovije izdanje pokazuje da, iako države članice napreduju u većini ključnih ciljeva EU-a u pogledu reforme i modernizacije obrazovanja, treba uložiti dodatne napore za postizanje jednakosti u obrazovanju.

Obrazovno postignuće uvelike određuje društvene ishode. Tri puta je vjerojatnije da će osobe koje imaju samo osnovno obrazovanje živjeti u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti u odnosu na osobe sa završenim tercijarnim obrazovanjem. Najnoviji podaci navedeni u pregledu također pokazuju da je 2016. bilo zaposleno svega 44% mladih u dobi od 18 do 24 godine koji su završili samo osnovnu školu. I u općoj populaciji u dobi od 15 do 64 godine stopa nezaposlenosti je mnogo veća među onima koji imaju samo osnovno obrazovanje (16,6%) u odnosu na one sa završenim tercijarnim obrazovanjem (5,1%). Istovremeno socioekonomski status učenika određuje njihov uspjeh: čak 33,8 % učenika koji dolaze iz najsiromašnijih obitelji postiže niske rezultate, u odnosu na svega 7,6 % učenika iz privilegiranijih obitelji.

Jedan od ciljeva EU-a za 2020. je smanjenje udjela učenika u dobi od 15 godina koji postižu nezadovoljavajuće rezultate u čitanju, matematici i prirodnim znanostima na 15 %. Međutim, EU se u cjelini zapravo udaljuje od tog cilja, posebno u području prirodnih znanosti, u kojima se udio učenika s lošim rezultatima povećao sa 16 % u 2012. na 20,6% 2015.

Posebno su ugrožene osobe rođene izvan EU-a. Ta je skupina često izložena mnogobrojnim rizicima i problemima, kao što su siromašni ili slabo obrazovani roditelji, činjenica da ne govore lokalni jezik kod kuće, pristup manjem broju kulturnih resursa te izolacija i smanjena društvena mreža u zemlji imigracije. Mladi migrantskog podrijetla češće postižu loše rezultate u školi i prijevremeno napuštaju školovanje. Čak je 33,9% osoba u dobi od 30 do 34 godine koje žive u EU-u no rođene su izvan njega 2016. bilo niskokvalificirano (sa završenom samo osnovnom školom ili čak ni to), u odnosu na samo 14,8 % vršnjaka rođenih u EU-u.

Diljem EU-a ulaganje u obrazovanje oporavilo se od financijske krize i blago povećalo (1% iz godine u godinu u realnoj vrijednosti). Rast je zabilježen u oko dvije trećine država članica. Četiri države povećale su ulaganja za više od 5 %.

Čelnici EU-a raspravljat će 17. studenoga u Göteborgu o obrazovanju i kulturi, što će biti dio njihova rada u okviru programa „Zajednička izgradnja naše budućnosti”. Europska komisija predstavit će ovogodišnje podatke o obrazovanju i osposobljavanju. Raspravom u Göteborgu učinit će se vidljivijim i naglasiti politički značaj reforme obrazovanja.

Povjerenik Navracsics ugostit će 25. siječnja 2018. prvi sastanak na vrhu o obrazovanju u EU-u, na kojem će predstavnici na visokoj razini iz svih država članica biti pozvani na raspravu o tome kako postići da nacionalni obrazovni sustavi budu uključiviji i učinkovitiji.

Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017.

Comments are closed.