Terorizam: Zastupnici predlažu mjere protiv prijetnji

Bolja suradnja obavještajnih službi, borba protiv radikalizacije, praćenje financiranja terorističkih organizacija i pomoć za žrtve neke su od mjera koje predlaže Odbor za protuterorizam.

Odbor za protuterorizam uspostavljen je u srpnju 2017. kako bi ocijenio stanje protuterorističkih mjera. Rezultati i preporuke bit će na rasporedu plenarnog zasjedanja u prosincu.

Suradnja i dijeljenje informacija

S obzirom na to da terorističke aktivnosti imaju međunarodno obilježje, protuterorističke mjere zahtijevaju koordinaciju i brzo dijeljenje informacija između država članica.

„I dalje imamo propuste kod razmjene informacija između država članica, tehničke propuste kod interoperabilnosti... Želimo li ojačati razmjenu informacija, Europol i Eurojust moraju imati veće ovlasti... i moramo ih koristiti kao središta za razmjenu informacija“, kaže Monika Hohlmeier. (EPP, Njemačka), jedna od izvjestiteljica.

Druga izvjestiteljica Helga Stevens (ECR, Belgija) naglašava problem dekripcije koja je bitna u protuterorističkim aktivnostima, a za koju neke manje države članice nemaju kapacitete: „Nasilna dekripcija je teška za male države članice jer zahtijeva mnogo tehničkih i ljudskih resursa. Predlažem da se Eurojustu omogući ovlast da specijalizira dekripciju kako bi mogao biti na pomoć državama članicama. Time bi se omogućilo državnom tužiteljstvu i policiji pristup WhatsAppu i Messangeru. Sada je teško jer društvene mreže odbijaju pružiti pristup pravosudnim tijelima“, objasnila je.

Bolja zaštita vanjskih granica

Nedavni teroristički napadi otkrili su propuste u nadzoru europskih granica. Izvješće traži od država članica da ulažu u osuvremenjivanje ICT opreme kako bi se omogućile usporedbe s bazama podataka te naglašava potrebu za korištenjem biometrijskih podataka i interoperabilnosti baza.

Sprječavanje radikalizacije

Radikalni sadržaj na društvenim mrežama, u knjigama i audio-vizualnom sadržaju, kontakt s radikaliziranim pojedincima, propovjednicima mržnje i zatvori među glavnim su uzrocima radikalizacije. Izvješće traži da se zakonodavstvo fokusira na prisiljavanje tvrtki da uklanjaju teroristički sadržaj unutar jednog sata i izvještavaju o takvim incidentima.

Osim toga, Hohlmeier kaže da se mora zajamčiti razmjena najboljih praksi o učinkovitijoj integraciji. Uz to, Stevens naglašava da je važno stvoriti bazu s popisom ljudi koji se koriste govorom mržnje i propovijedaju mržnju, naročito zbog toga što se takve osobe često sele iz jedne u drugu državu članicu.

Ostale mjere

Izvješće također traži od država članica da bolje štite ključnu infrastrukturu poput energetskih mreža i plinovoda te da uvedu stroža pravila protiv nezakonite trgovine oružjem i kupovine kemikalija za proizvodnju eksplozivnih naprava.

Također se od komisije traži da predloži mjere za razjašnjavanje statusa žrtvi, njihovih prava i razina kompenzacije.

 

Comments are closed.