Tema Europske godine za razvoj u svibnju – Mir i sigurnost

Sedamdeset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata zemlje i njihovi stanovnici zbog sukoba i nasilja i dalje žive u nesigurnosti i siromaštvu, zbog čega su svi pokušaji pokretanja održivog razvoja ozbiljno ugroženi. Najbolji način suočavanja s tim problemima jest kolektivan, sveobuhvatan pristup – od ranog upozoravanja i prevencije do brze uspostave normalnoga stanja, stabilizacije i uspostavljanja mira. Razvojnim politikama i programima trebalo bi rješavati sukobe, povećavati otpornost i pomagati pogođenim zemljama pri povratku na put održivog razvoja kako bi njihovi stanovnici mogli živjeti u mirnim, stabilnim društvima.

Odnos između sukoba i siromaštva (koji se također naziva „sigurnosno-razvojnom vezom”) je kružan: nasilje negativno utječe na razvoj i obrnuto, siromaštvo je često među temeljnim uzrocima sukoba.

Izvješćesvjetske banke o svjetskom razvoju za 2011. omogućilo je važan uvid u složene veze između sigurnosti i razvoja te u potrebne političke odgovore. Izvješćem se ističe da su nestabilne zemlje s niskim dohocima i zemlje pogođene sukobima suočene s velikim izazovom u pogledu ispunjenja svojih razvojnih ciljeva te da su mnoge regije „sada suočene s ciklusima opetovanog nasilja, slabe vlasti i nestabilnosti”. Stoga se u Izvješću o svjetskom razvoju navodi da je „jačanje legitimnih institucija i vlasti u cilju pružanja sigurnosti, pravde i radnih mjesta građanima ključno kako bi se prekinuo ciklus nasilja”.

U svojem Planu za promjenu iz 2011. Europska komisija tvrdi da bi „inicijative EU-a u područjima razvojne, vanjske i sigurnosne politike trebale biti povezane kako bi se ostvario dosljedniji pristup miru, izgradnji država, smanjenju siromaštva te glavnim razlozima sukoba”. Sveobuhvatnim pristupom trebalo bi bolje integrirati vanjske politike i instrumente, među ostalim misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike, diplomaciju, financije, trgovinu, razvoj, ljudska prava, pravdu i migracije. To se smatra posebno potrebnim „u kriznim i konfliktnim situacijama i u nestabilnim državama”.

Uhvatiti se u koštac sa sigurnosno-razvojnom vezom složen je ali ključan zadatak, posebno u nestabilnim državama. U Rezoluciji EU-a o globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015. ističe se važnost Novog dogovora „za angažman u nestabilnim državama” te inzistira na dugoročnim obvezama kojima se u prvi plan stavlja „reformu sigurnosnog sektora i uspostavljanje vladavine prava i demokratskih institucija” te kojima se pronalazi rješenje „za temeljne uzročnike sukoba i nestabilnosti”. U rezoluciji se također ukazuje na potrebu za „udvostručenjem truda usmjerenog k zaštiti civila zahvaćenih oružanim sukobima”, osnaživanjem povezanosti „između pomoći, obnove i razvoja” te jamčenjem „sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji demokracije”.

Comments are closed.