EU Parlament o borbi protiv lažnih vijesti i propagande – kako se boriti u internetskom ratu

fake-1909821_960_720-847x477

Lažne vijesti nisu ništa novo, međutim, društveni mediji omogućili su brzo i jednostavno širenje lažnih informacija i propagande. Gotovo polovica Europljana (46 % u 2016.) vijesti čita na društvenim mrežama te ih dijeli sa svojim prijateljima bez da ih provjeri: čak 60% vijesti podijeli se na mrežama bez da ih se prvo pročita. Na taj način širi se i govor mržnje i politička propaganda.

Lažne vijesti namjerno su lažni članci koji izgledaju kao novinarski radovi, ali im je cilj manipulirati i lažno informirati čitatelje. Trend je na engleskom jeziku opisan kao „post-truth“, a odnosi se na promicanje okolnosti kod kojih objektivna stvarnost i činjenice imaju manji utjecajni na javno mišljenje od osjećaja i osobnih stavova. Iako se ne radi o ničem novom, brzo širenje lažnih vijesti internetom zahvaljujući društvenim mrežama zabrinjava. Tako su viralne lažne vijesti u zadnja tri mjeseca prije zadnjih američkih izbora zabilježile tri put veći angažman korisnika nego prave vijesti.

S jedne strane, sadržaj objavljen po „klikbejt“ principu želi privući pozornost čitatelja i generirati promet prema web stranicama kako bi se ostvarila zarada od oglašavanja. S druge strane, plasiraju se dezinformacije s ciljem potkopavanja političkih protivnika. Ponekad se radi o sustavnim naporima država (hibridni rat Ukrajine i Rusije) i nevladinih organizacija i aktera (primjerice, u američkim izborima).

Na plenarnom zasjedanju zastupnici su raspravljali o problemu, ali nisu postigli dogovor o najboljim načinima za borbu protiv proliferacije govora mržnje i lažnih vijesti. Neki zastupnici kažu kako je odgovor samo-regulacija, dok se drugi zalažu za pravne mjere i kazne. Problem s kaznama za mnoge je što takav pristup podsjeća na „ministarstvo istine“ i može se koristiti za ušutkavanje političkih protivnika.

Comments are closed.