Dvije godine od ulaska Hrvatske u EU

Prvog srpnja proslavit ćemo drugu godišnjicu od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Jesmo li te dvije godine dobro iskoristili? I dok su mišljenja oko toga podijeljena u jednom se treba složiti - Hrvatska mora iskoristiti sve mehanizme ne bi li u narednom razdoblju krenula još bolje i odlučnije.

Najveća korist dvogodišnjeg članstva vidljiva je upravo u integraciji u jedinstveno tržište koja se očituje rastom izvoza koji posljednjih mjeseci raste po dvoznamenkastim stopama, a ukazuje na činjenicu da se privatni sektor restrukturirao i okrenuo izvozu. Hrvatska se pomaknula nakon šest godina krize te da taj pozitivni pomak postaje trend za koji se možemo nadati da će se nastaviti. Tome je svakako pridonijelo i članstvo u EU, od kojeg su najveće koristi na području integracije u jedinstveno europsko tržište, potom izravnih stranih ulaganja, koja se ponovno pokreću, te u mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova.

Od većih projekata valja napomenuti projekt razvoja zračne luke Dubrovnik vrijedan 220 milijuna eura. Projekt Zračne luke Dubrovnik jedan je od prva četiri odobrena projekta koji će biti kreditirani iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI).

Od ostalih konkretnih rezultata, mogli bismo istaknuti vrlo čvrsto pozicioniranje energetskih projekata RH u energetski okvir EU, mogućnost da Hrvatska sama odlučuje o GMO proizvodima, produljenje razdoblja korištenja EU fondova, ali i čitav niz manje zvučnih, ali ništa manje važnih izmjena pravne regulative vezane uz prehrambenu i drugu prerađivačku industriju kroz koje su više ili manje izravno spašena brojna radna mjesta u Hrvatskoj.

Hrvatska uspješno artikulira vlastite nacionalne interese i ugrađuje ih u sve važne politike i prioritete EU, poput npr. jedinstvenog digitalnog tržišta, Energetske unije, TEN-T mreže ili migracijske politike i činjenica je da sada sami krojimo svoju vlastitu i zajedničku EU sudbinu, zajedno s ostalim EU članicama. Hrvatski predstavnici na svim razinama, od one najviše u Europskom vijeću, do stotina radnih skupina na tehničkoj razini, potpuno ravnopravno sudjeluju u raspravama i konkretno utječu na politike, odluke i pravila koja se kreiraju u Bruxellesu. Hrvatska je dosad usvojila više od tisuću stajališta za sastanke na raznim razinama europskih institucija, od radnih skupina do Vijeća ministara. Također, Hrvatska je sigurnija kao članica EU posebno imajući na umu nove sigurnosne izazove. Samim članstvom, hrvatska pozicija je snažnija i u bilateralnim i u multilateralnim odnosima, primjerice u trgovinskim pregovorima s SAD ili drugim velikim silama.

Dvogodišnje članstvo donijelo je i prilike za nezaposlene da iz fondova financiraju vlastite ideje za posao ili ga pronađu u jednoj od zemalja članica. Mladim ljudima, školarcima i studentima pružaju se prilike studiranja, obrazovanja i stjecanja vještina na području EU.

Većina građana prema istraživanju IPSOS plus agencije smatra da ulazak RH u EU nije značajno promijenilo njihov standard i životne prilike. Hrvatska bi stoga trebala uložiti dodatne napore da u sljedećim godinama ostvari što bolje rezultate te da građani osjete promjene koje nam je članstvo donijelo. U mnogim članicama Europske Unije, kao što su Poljska, Mađarska, Litva, je isto trebalo nekoliko godina da se nacionalni sustav koordinira i poveća iskorištenost fondova Europske Unije, no ne treba zaboraviti da članstvo u Europskoj Uniji nije samo zbog mogućnosti korištenja njezinih fondova, nego zbog njezinih vrijednosti (kulturnih, jezičnih, povijesnih…) koje spajaju sve njezine članove.

Comments are closed.