Anna Fotyga o lažnim vijestima: “Moramo uvijek razmišljati korak unaprijed”

Zastupnici predlažu nove mjere u borbi protiv lažnih vijesti i izražavaju zabrinutost zbog uloge koju društveni mediji imaju u širenju dezinformacija.

Neprijateljska propaganda protiv Europske unije mogla bi utjecati na nadolazeće europske izbore. S izvjestiteljicom Annom Fotyga (ECR, PL) razgovarali smo o preporukama za stratešku komunikaciju EU-a za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane.

Snažnije mjere u borbi protiv dezinformacija

Zastupnici glasuju o novim pravilima na plenarnoj sjednici u veljači.

Prema izvješću, širenje dezinformacija je s novim alatima (aplikacije za privatne poruke, optimizacija za tražilice, manipuliranje zvukom ili fotografijama) postalo sofisticiranije i agresivnije. U izvješću se osuđuje sve agresivnije djelovanje Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, koji prema mišljenju zastupnika, nastoje potkopati europsku demokraciju i suverenitet svih zemalja Istočnog partnerstva, kao i utjecati na izbore i podržati ekstremističke pokrete.

Koliko su europski izbori sigurni od uplitanja trećih strana, internetskih napada i neprijateljske propagande?

Govorimo o 27 paralelnih jedinstvenih izbornih procesa u svakoj od država članica, koji mogu biti mete napada trećih strana koje koriste prilagođene alate: zlonamjerna uporaba robota, algoritama, umjetne inteligencije, trolova, lažnih računa u političkim kampanjama, kao i cyber napada tijekom izbornog procesa.

Sigurna sam da su, nakon nedavnih slučajeva miješanja u izbore i referendume, države članice počele ocjenjivati situaciju na svojim teritorijima. Međutim, suzbijanje dezinformacijskih kampanja zahtijeva dosta vremena, a oružje koje se protiv nas koristi se konstantno razvija. Iz tog razloga su određene mjere poduzete na razini EU-a. Jedna od njih je Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija koji osigurava transparentnost političkog oglašavanja i potiče mjere protiv lažnih računa na društvenim mrežama.

Koji su koraci za napredak?

Moramo uvijek razmišljati korak unaprijed, radije nego samo reagirati kada je to potrebno. Svakako se moramo više usredotočiti na zlouporabu i razvoj umjetne inteligencije kako bismo se mogli suočiti s problemom.

Od presudne važnosti za uspjeh je javno imenovanje počinitelja, njihovih sponzora i ciljeva koje žele postići. Snažan odgovor Europske unije trebao bi uključivati ​​niz mjera te ciljane sankcije.

Jesu li neke zemlje EU-a izloženije lažnim vijestima od drugih?

Agresivne informacijske operacije dio su šire strategije. Informacijski rat koji prati vojne napade treba shvatiti ozbiljno i odlučno i jedinstveno djelovati. Ruske dezinformacijske kampanje i dalje se u velikoj mjeri usredotočuju na istočnu Ukrajinu i Krim, ali uvijek ciljaju na zemlje u kojima su prisutne kulturne, povijesne, jezične ili političke veze. Projekt EUvsDisinfo razotkrio je više od 4000 slučajeva dezinformacijskih kampanja.

Kako možemo biti sigurni da, prilikom suočavanja s propagandom, ne ugrožavamo slobodu govora i ne potičemo cenzuru?

Kao što smo naglasili u izvješću, sloboda govora i medijski pluralizam su u središtu demokratskih društava i pružaju najbolju zaštitu u borbi protiv dezinformacija i neprijateljske propagande. Cenzura bi nas potkopala. Zato naglašavamo važnost transparentnosti vlasništva i pluralizma medija. Najveću zabrinutost, kao što je navedeno u izvješću, predstavljaju društvene mreže. Jasno nam je da se blokiranje sumnjivih računa može činiti kao cenzura, zato takvi postupci moraju biti jasno opravdani. ž

Dezinformacije - što misle građani 

  • 63% korisnika interneta u Hrvatskoj zabrinuto je zbog dezinformacija i pogrešnih informacija na internetu tijekom izbornog razdoblja (Eurobarometar, rujan 2018.) 
  • 86% ispitanika u Hrvatskoj smatra da su lažne vijesti problem u zemlji, a 80% njih smatra lažne vijesti problemom za demokraciju općenito (Eurobarometar, veljača 2018.) 

Comments are closed.